Da bi komunicirali ljudi koriste različita sredstva. Komuniciraju mimikom, gestom, igrom, muzikom, slikom i najčešće sa najvažnijom od svih sredstava izgovorenom i napisanom riječju. Pronalazak pisma unapredio je čovjekov kulturni i društveni život.

Zahvaljujući pismu cjelokupna kultura stvarana vijekovima dostupna je i danas.

Od davnina, slijepi ljudi su pokušavali na različite načine i sa različitim materijalima i predmetima da stvore simbole pisma za slijepe.

Podaci o pismu za slijepe datiraju iz 1312. godine. Kod urođenika u Centralnoj i Južnoj Americi španski misionari zatekli su sistem za sporazumijevanje putem čvorića na kanapima tzv. KVIPOS.
Početkom IX vijeka u Engleskoj je stvoreno pismo „ string alfabet ″ dobijeno pomoću vezivanja čvorova na kanapu.

string_alfabet

Autori pisma na vrpci bili su David Mekbet i Robert Miller.

Didim Aleksandrijski je pomoću štapića različite dužine i debljine pokušao da pronadje načine kojima će bilježiti misli i poruke. Svaki štapić određene debljine i dužine označavao je slovo,snopić riječ a snopovi rečenicu. Ovo je ostao usamljen pokušaj.

Rampecato 1575. godine i Francisko Lukas 1580. godine urezivali su razne znakove na drvenim pločama.

Harsdorfer,1651. godine daje prikaz pisanja, gdje slijepi pišu linijska slova na voštanoj tabli.

Dugo se tražilo pismo koje će odgovarati taktilnom čulu. Linija se nije napuštala iako se pokazala neodgovarajuća.

Godine 1670. Frančesko Lana matematičar i fizičar daje pismo nastalo kombinacijom linije i tačke. Slova je svrstao u devet grupa i rasporedivši ih u devet pregrada koje je dobio tako što je dvije vodoravne linije presjekao sa dvije uspravne. U pregrade je postavio slova predstavivši ih tačkama. Ovo je prvi put da se u razvoju pisma za slijepe pojavljuje tačka. Crkva je njegov rad proglasila bogohulnim što je označilo i njegov kraj. Pismo Frančeske Lane bilo je teško za čitanje i pisanje pa se brzo prestalo upotrebljavati.

lana


Valentin Aj ( 1745- 1822 )

Valentin Aj je 1784. godine započeo školovanje prvog učenika, svojim metodama i sredstvima. U Parizu je i otvorena prva škola za slijepe.

Otvaranjem škole nametnulo se pitanje pisma koje će se koristiti u radu sa slijepim osobama.

Prvo reljefno uradjeno linijsko pismo pripisuje se baš Valentinu Aju, koji je pokušao da uprosti slova latinice oslobadjajući ih suvišnih linija i time olakšavajući samo čitanje.

Slijepe osobe su ovo pismo sporo i teško čitale. Ajevo pismo počinje da se koristi i u Engleskoj.

Najveći nedostatak ovog pisma sem, sporog i teškog čitanja, jeste nemogućnost pisanja reljefnih slova.

ajevo_pismo


Vilijem Mun ( 1818-1894 )

Dr Vilijem Mun predlaže 1845. godine svoje pismo za slijepe. Pošto je kao dijete bio slabovid, oslijepio u 21. godini, njegovo pismo bilo je namijenjeno kasnije oslijepljelim osobama.

Želja mu je bila da stvori pismo lako za učenje, u jednostavnoj formi, zbog čega je izuzeo od slova sve suvišne linije zadržavši samo ono što je karakteristično za dato slovo.

Munovo slovo se moglo čitati jagodicama prstiju, ali teško zbog problema u prepoznavanju i razlikovanju slova. Čitalo se s lijeva na desno i s desna na lijevo.

Slova Munovog pisma prvo je trebalo napraviti od bakarne žice a zatim žicu presom utisnuti u papir.

Ovo pismo je odgovaralo kasnije oslijepljelim osobama i od njih je prihvaćeno, dok je osobama slijepim od rodjenja pismo bilo neodgovarajuće.

munovo_pismo


Šarl Barbije ( 1767-1814 )

Šarla Barbije je želio da stvori noćno pismo za vojnike kojima bi olakšao rad na terenu, pogotovu noću kada su u mraku morali pisati hitne poruke. Kasnije je došao da zaključka da ovo pismo mogu koristiti i slijepe osobe.

Barbije je smatrao da je za jagodicu prsta tačka puno jasnija i da slijepima ne treba poznavanje pisma za videće.

Trideset šest glasova francuske abecede rasporedio je u tabelu koja ima trideset šest polja. Za pisanje je uveo sistem sačinjen od 12 reljefnih tačaka podijeljenih u dvije vertikalne kolone. Svaki znak morao je označiti obe kolone. Tačke u lijevoj koloni označavale su broj reda, a u desnoj mjesto u redu na kojem sa znak nalazi.

Barbijevo pismo počelo se upotrebljavati 1821. godine u Kraljevskom zavodu, od strane dr Pigniera počelo upotrebljavati u Kraljevskom zavodu gdje se nalazio i dvanaestogodišnji Luj Braj.

barbijevo_pismo

Lijeva kolona označava da se slovo U nalazi u petom redu, a desna kolona da se slovo U nalazi na četvrtom mjestu.

Traži